Serge Halimi

Mogu li se ekonomske politike nametnute zbog očuvanja eura još uvijek smatrati spojivima s demokratskim praksama? Grčka javna televizija stvarana je u razdoblju nakon vojne diktature. Bez odobrenja parlamenta, grčka vlada, koja provodi naloge Europske unije, odlučila ju je ugasiti. Dok čeka da grčki sud poništi takvu odluku, Europska komisija mogla bi se prisjetiti Ugovora iz Amsterdama u kojemu piše da je “javni audiovizualni sustav država članica izravno povezan s demokratskim, društvenim i kulturnim potrebama svakog društva”. Umjesto toga ona podržava prisilno gašenje, izjavljujući 12. lipnja da na to treba gledati kao na dio “opsežnog i nužnog nastojanja vlasti da modernizira grčku ekonomiju”.

Europljani su već iskusili da se ustavni projekti koje je biračko tijelo odbilo ipak provode. Sjećaju se kandidata koji su, nakon zauzimanja za ponovno pregovaranje o uvjetima, ratificirali sporazume u kojima nijedan zarez nije promijenjen. Cipranima su umalo nametnuli oporezivanje svih bankarskih depozita.1 Sada smo došli do nove razine: Europska komisija pere ruke od uništenja jedinog grčkog medija koji ne pripada brodovlasnicima, što omogućava trenutno otpuštanje 2.800 zaposlenika javnog sektora koji oduvijek prezire. Tako se nastavlja sa smanjenjem broja radnih mjesta koje Trojka2 nameće zemlji u kojoj je 60 posto mladih nezaposleno.

Istovremeno se u američkom tisku pojavljuje tajni izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kojemu piše da se politika koju provodi u posljednje tri godine u Grčkoj pokazala “iznimno neuspješnom”. Je li u pitanju samo greška zbog krive prognoze rasta? Sigurno nije. Prema tumačenju ovog dokumenta u članku u Wall Street Journalu, MMF priznaje da bi “trenutačno restrukturiranje grčkog duga bilo povoljnije za europske porezne obveznike jer su vjerovnici privatnoga sektora u cijelosti već isplaćeni novcem koji je Atena posudila. Grčki dug nije smanjen, ali se sada duguje MMF-u i eurozoni, a ne bankama i špekulativnim investicijskim fondovima”.3

Špekulanti su se na taj način bez ikakvog gubitka izvukli iz kreditâ koje su Grčkoj izdali uz astronomske kamatne stope. Vidimo kako virtuoznost u otimanju od europskih poreznih obveznika u svrhu profita špekulativnih fondova Trojki daje izliku za maltretiranje grčkog naroda. No nisu li nakon javne televizije na redu bolnice, škole, sveučilišta, koji bi isto mogli biti zatvoreni bez otpora, i to ne samo u Grčkoj? I eto načina da Europa ne izgubi svoje mjesto u pobjedničkoj utrci prema novom srednjem vijeku.

S francuskog prevela: Dorotea-Dora Held

1 “Ciparska lekcija”, Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje, travanj 2013.

2 Trojku čine Međunarodni monetarni fond, Europska centralna banka i Europska komisija.

3 “IMF Concedes It Made Mistakes in Greece”, The Wall Street Journal, New York, 5. lipnja 2013.