Florence Beaugé

Feminizam je u SAD-u i dalje ustrajan, no putevi kojima se kreće toliko su brojni i zbunjujući da se ponekad pogrešno vjeruje da je nestao. Pored velikih tradicionalnih pokreta poput National Organization for Women (NOW) ili Emily’s List, bliske Demokratskoj stranci, mnoge nezavisne struje bujaju na internetu, odnosno na društvenim mrežama, različitim stranicama i blogovima. “Aktivizam i ulične prosvjede prethodnih generacija zamijenili su klikovi i likeovi,” primjećuje spisateljica Carolyn Burke iz Kalifornije. “Na mjesto političkog pristupa došao je komunikacijski”.

Jedan oblik tog new look feminizma buja na glazbenoj sceni kao “feministički pop” kojemu je nadahnuće pjevačica Beyoncé. No ne slažu se svi oko tih seksi ratnica i provokatorica – jedni ih vide kao simbole ženske emancipacije, dok drugi njihov feminizam smatraju pukim marketinškim instrumentom.

Serije i zabavne emisije s malih ekrana drugo su sredstvo širenja tog redizajniranog feminizma. Mnogi mladi prate Lenu Dunham, glumicu i redateljicu serije Girls (HBO) ili komičarku Amy Poehler, kao i seriju Masters of Sex koja nastoji biti više odgojnog tipa. Četvrta sezona uprizoruje radikalni aktivizam iz godina 1968.-1970. “Vodimo gledatelja za ruku i otkrivamo mu to razdoblje na distanciran i nenasilan način,” objašnjava istraživačica Iris Brey, autorica knjige Sex and the Series.1 Smatra da se glavna suvremena pitanja “više ne tiču toliko feminizma koliko roda i queer teorije“, koja brani ideju da rod pojedinca nije određen njegovim biološkim spolom. Ta je tema obrađena u uspješnoj seriji Transparent, koja pripovijeda o izlasku iz ormara jednoga oca koji je odlučio promijeniti spol.

U New Yorku i velikim gradovima pojavljuju se novi termini, poput “cisrodno” (nasuprot pojmu “transrodno”), “heteronormativno” i slično. “Ne želimo više da nas definiraju ‘ona’ i ‘on'”, navodi spisateljica i aktivistica Catherine Texier. Prema njezinu mišljenju, bipolarizacija spolova samo što nije nestala: “Spektar se kreće od ‘više muško’ do ‘više žensko’. Ljudi se više ne žele osjećati zatvoreno u kućice na formularu.”

U tom kontekstu, “intersekcionalni” feminizam2 postaje pravilo. “Riječ feminizam više se ne odnosi samo na ženske borbe. Danas označava borbu za jednakost rodova”, zapaža Martha Rampton, predavačica na Sveučilištu Pacific u Oregonu. Istaknuta ličnost američkog feminističkog pokreta od 1960-ih Gloria Steinem smatra da su crnkinje, time što ističu višestruke predrasude kojih su istodobno žrtve (rod, rasa, seksualna orijentacija, klasa…), postale “istinske nositeljice promjene”.3 Pokret Black Lives Matter, koji su 2013. osnovali afroamerička aktivistica i dvije queer prijateljice kao odgovor na policijsko nasilje, primjer je nove tendencije4 – vode ga glasovi žena i predstavnika LGBT zajednice koji se najčešće ne prepoznaju u “bijelom feminizmu”, većinski heteroseksualnom i buržujskom, koji utjelovljuje Hillary Clinton.

Neke Afroamerikanke nad pojmom “feminizam” preferiraju “womanism”,5 koji prema njihovom mišljenju ima širi, više humanistički i univerzalniji prizvuk. Njime se odaje počast Sojourner Truth, bivšoj robinji koja je 1851. pred Konvencijom za ženska prava u Akronu (Ohio) održala govor koji je ušao u povijest zahvaljujući slavnom lajtmotivu: “Ain’t I a woman?” Mnogo ispred svoga vremena, pionirka američkog feminizma shvatila je koje teškoće predstavlja činjenica da je ne samo žena, već crnkinja.

S francuskog prevela: Dora Slakoper

* okvir uz tekst “Nisu sve Amerikanke Hillary

1 Iris Brey, Sex and the Series. Sexualités féminines, une révolution télévisuelle, Soap Éditions, Mionnay, 2016.
2 Odnosi se na ukupnost predrasuda koje se zbrajaju i međusobno ukrštaju.
3 Njezina izjava s Black Enterprise’s Women of Power Summita u Fort Lauderdaleu, ožujak 2015.
4 Vidi Sylvie Laurent, “Black Lives Matter, le renouveau militant”, Manière de voir, br. 149, listopad-studeni 2016.
5 Termin je 1980-ih osmislila spisateljica Alice Walker kao naziv za pokret koji obuhvaća feminizam kao jednu od svojih sastavnica. “Womanism” smatra krovnim pojmom jer se također bavi rasnim i klasnim pitanjima, a ne samo navodnim buržujskim bjelačkim feminizmom.